Biti bolje

„Postoje dvije vrste osobnih kriza: negativna iskustva s našom okolinom, koja nam ne dopušta potvrdu našeg postojanja koje mi želimo, te negativna iskustva unutar nas samih, u smislu da čovjek ne može reći DA samom sebi.“

Martin Buber

Dio klijenata koji dolazi na savjetovanje, razgovor ili psihoterapiju, jasno zna povod dolasku. Primjerice, doživjeli su gubitak, životni udarac ili općenito životnu promjenu koja je izazvala osjećaj nesigurnosti, zbunjenosti, nesnalaženja… (raskid veze, gubitak posla, promjena grada i okruženja, odlazak bliske osobe, smrt, bolest i sl.).

Međutim, znatan dio klijenata započnu razgovor rečenicom: „Zapravo, nema neki konkretan razlog. Sve je više-manje u redu. Štoviše, mogu reći i da sam dobro, nema većih problema.“ Razlog zbog kojega dolaze je to što osjećaju da žele biti bolje, u smislu da žele da osjećaju, primjerice, više života u sebi, više strasti, iskre i zainteresiranosti. Pri tome ne misle samo na odnose s drugima, već općenito, više strasti prema životu. Mogli bismo pjesnički reći, više vibrantnosti i pulsiranja života u sebi.

Mi smo i naš um, i naše emocije i naše tijelo. I nešto više od toga. To je međusobno isprepleteno i stalno u dinamičnom kretanju i promjenama, kako i svaki složen živi organizam. Da bismo podigli svjesnost o sebi, tko smo i kako smo, potrebno je uzeti u obzir niz različitih dijelova našeg života i postojanja.

PROCIJENITE KAKO STE

Uzmite par minuta i zapitajte se:

JA U SVOM TIJELU

Kako se osjećam fizički? Ne „kako izgledam“, već kako se osjećate u svom tijelu? Koliko energije osjećate za akciju i kretanje? Boli li vas što, kada, koliko često, ograničava li vas to u nekoj fizičkoj aktivnosti, primjerice, dužoj šetnji, plesu, planinarenju, sportskim aktivnostima s društvom…? Koje tjelesni simptomi vam najčešće prave problem? Od 0 do 100, koliko biste se ocijenili?

ČIME SE HRANIM?

Čime hranite svoje tijelo (hrana), svoje oči (što gledate tijekom dana), svoje uši (kakve zvukove slušate tijekom dana), svoj nos (koje mirise osjećate tijekom dana), svoje nepce (koliko vam je ukusno ono što jedete, koliko ste uopće svjesni okusa onoga što jedete, da vam netko zaveže oči, biste li znali što jedete)…?

Čime hranite svoj um? Što čitate, što svaki dan čitate, i u kojem omjeru? Jedna stvar je čitati jednu knjigu mjesečno, a druga stvar kada ispadne da, zapravo, tipično kroz dan, čitate dnevne cinične političke vijesti, onda se gnušate nad tzv. glupim i površnim vijestima, no i dalje skrolate. Je li u dnevnoj rutini 3 ili 4 ili 70 stranica dobro napisanog romana, ili članka ili putopisa, ili osvrta na nogometnu povijest ili pjesme…? Čime hranite svoj um, bez obzira na vaše obrazovanje i background? Čime ga SADA hranite?

Čime hranite svoje emocije? Kakve emocije proživljavate kroz dan? Od ravne crte dok ispunjavate tablicu u Excelu, do primjerice, užasnog straha dok gledate TV seriju o serijskom ubojici…Sve u redu, razumijem da su serije i filmovi dio zabave (i ja ih osobno jako volim), no pitajte se, koliko ste svjesni čime tipično kroz tjedan ili mjesec „hranite“ svoje emocionalne nepce. Znatan dio ljudi nije svjestan da 60 minuta nasilja i brutalnosti izazove jednake emocije u našem tijelu gotovo kao da su se i dogodile. Vaš um zna da se nisu dogodile, no dio vašeg tijela ih je doživjelo i tako PAMTI taj vaš dan i tih 60 minuta. Ovo ne znači da trebate eliminirati filmove i TV, već samo da budete svjesniji KOLIKO ČEGA si priuštite kroz dan, tjedan, mjesec.

U KAKVOJ OKOLINI ŽIVIM?

Vjerujem da vam nije ništa novo ako kažem da okolina značajno utječe na vaše i fizičko i mentalno zdravlje, bez obzira koliko se krećete i što jedete. No, ponekad možda zaboravite koliko je zbilja bitno da osvijestite jeste li okruženi betonom ili parkovima, jesu li ti parkovi zapušteni, je li kvart kroz koji prolazite svaki dan otužan, prljav, pun smeća ili, pak, lijep, čist, pun drveća, cvijeća, gdje čujete cvrkut ptica. Možda okolinu ne možete trenutno birati i tako je kako je. No, razmislite što VI možete napraviti, kako biste svaki dan ili tjedan, osigurali sebi, bar dio vama ugodne okoline, bilo da odete u šetnju tamo gdje je ljepše, možda u prirodu, možda promijenite rutu do posla (koja je duža, ali oku i ušima ugodnija), da u svoj stan ili kuću unesete više detalja ili cvijeća koji će učiniti vaš dan ugodnijim.

S druge strane, kada govorimo o „psihičkoj okolini“ zapitajte se u kojoj mjeri se u svojoj okolini osjećate sigurno, mirno, podržano, prihvaćeno. U kojoj mjeri svjedočite sukobima, vikanju, vrijeđanju ili općenito neugodnim dramama? Čak ne morate nužno vi biti direktno uključeni u njih, već je dovoljno da smo svjedoci da bi naše tijelo i psiha reagirali.

Ukoliko ste imali sreću ili ste se sami izborili da živite u ugodnoj „psihičkoj“ i fizičkoj okolini, računajte da je to veliki temelj vašem mentalnom zdravlju. Čuvajte je.

Za brzinsku analizu, osvijestite koliko ste zadovoljni od 1 do 5:

Svojim fizičkim zdravljem i stanjem
Svojom fizičkom okolinom u koju ste uronjeni veći dio dana i tjedna
Svojom „psihičkom okolinom“ u koju ste uronjeni veći dio dana i tjedna
Svojim psihičkim zdravljem i stanjem

Štogod od toga poboljšavali, može utjecati na to koliko ste sretni i puni života.

Želite li podršku na tom putu, nazovite ili pošaljite email, i dogovorite razgovor!